11.6.2019. u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstvu policije održan je, sedmi po redu, sastanak Nacionalne migracijske mreže na kojem su sudjelovali predstavnici osamnaest institucija i organizacija
Sastanak je organiziralo Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je od 1. siječnja 2019. godine preuzelo poslove Nacionalne kontaktne točke Europske migracijske mreže (EMN) za Republiku Hrvatsku. Cilj sastanka bio je usmjeren na kontinuiranu razmjenu informacija i aktivnosti u provedbi mjera podrške izbjeglicama, tražiteljima međunarodne zaštite.
Uvodno izlaganje održala je državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova, gospođa Terezija Gras, osvrćući se na trenutnu migracijsku sliku u Republici Hrvatskoj, sadašnje i buduće planove i obaveze Republike Hrvatske u provedbi politike preseljenja izbjeglica. Također, najavljena je i organizacija EMN konferencije za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Članovi EMN mreže pojedinačno su iznosili informacije o najnovijem stanju unutar područja kojima se bave, te su predstavljeni i rezultati EMN studije „Privlačenje i zadržavanje međunarodnih studenata i istraživača u EU“, koju je predstavila gđa. Loredana Maravić, predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja. Također, od strane Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, predstavljeni su Protokoli o postupanju prema žrtvama trgovanja ljudima i Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima 2018. - 2021. godine.
Tijekom sastanka, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, prisutne članove EMN mreže upoznalo je o programu preseljenja u Republici Hrvatskoj. Ujedno je od strane Hrvatskog Crvenog križa najavljeno da će se od sljedećeg tjedna u Muzeju prekinutih veza organizirati izložba posvećena izbjeglicama s tematskom odrednicom „Što smo ostavili iza nas“. Sastanak EMN mreže je dobar primjer udruženih snaga svih dionika (tijela državne uprave, lokalne zajednice, nevladinih i humanitarnih organizacija) u svakodnevnoj pomoći izbjeglicama te njihovoj integraciji u društvo. Istaknuti su i ohrabrujući primjeri zapošljavanja izbjeglica, učenja hrvatskog jezika, osiguranja vrtića za djecu i školovanje, što sveukupno predstavlja koordinirane mjere solidarnosti prema izbjeglicama u Republici Hrvatskoj.
