Europska migracijska mreža objavila Godišnje izvješće o migracijama i azilu za 2023. godinu

Slika /ARM 2023 I/iStock-1693410254.jpg

Europska migracijska mreža (EMN) je objavila svoje Godišnje izvješće o migracijama i azilu za 2023. godinu, uz koje je objavljen i Statistički aneks koji je izradio Eurostat.

Godišnje izvješće je opsežan dokument koji opisuje najznačajnija pravna i politička kretanja te statističke trendove koji su se dogodili 2023.godine na razini Europske unije (EU), u članicama EMN-a (države članice EU osim Danske) i zemljama promatračima, uključujući Norvešku, Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu i Srbiju, a statističke podatke dale su i Armenija i Crna Gora.

Na razini EU-a, najznačajniji događaj u 2023. bio je politički sporazum koji su u prosincu postigli Europski parlament i Vijeće EU-a o Paktu o migracijama i azilu, a koji je nakon toga usvojen  2024 godine. 

Pakt, između ostalog, ima za cilj osigurati da EU ima jake i sigurne vanjske granice, da su ljudska prava zajamčena i da nijedna država članica EU ne bude sama kada se nađe pod migracijskim pritiskom.

Broj zahtjeva za azil koji se podnose prvi put je ukupno porastao diljem EU-a, premašivši milijun zahtjeva, što je razina nezabilježena od 2016. godine.

Zemlje članice EMN-a odgovorile su usvajanjem mjera za povećanje učinkovitosti azilskih postupaka i smanjenje pritiska na prihvatne kapacitete. Ostale mjere za potporu tražiteljima azila uključivale su povećanu potporu u zdravstvenoj skrbi te mjere kako bi se olakšao ulazak na nacionalno tržište rada u nekim zemljama članicama EMN-a. 

Prošlu je godinu obilježio i porast nezakonitih migracija prema EU, s približno 380 000 otkrivenih ilegalnih prelazaka granice, što je povećanje od 17 % u odnosu na 2022. godinu i najveća godišnja brojka od 2015.-2016.

Ova su povećanja potaknula zemlje članice EMN-a da ojačaju upravljanje granicama i usvoje nove mjere za borbu protiv krijumčarenja migranata i sprječavanje neregularnih migracija.

Usred rata u Ukrajini, EU je produžio privremenu zaštitu za prognanike iz Ukrajine do ožujka 2025. Privremena zaštita ponovno je produljena i 2024. godine, do ožujka 2026. godine. Zemlje članice EMN-a i Norveška pružile su utočište za približno 4,3 milijuna korisnika privremene zaštite. Daljnji napori usmjereni su na mjere integracije, uključujući smještaj, obrazovanje i pristup tržištu rada, kako bi se pružila potpora raseljenim osobama iz Ukrajine.

Osim toga, u skladu sa sustavom ulaska/izlaska (Entry/Exit) na razini EU-a i Europskim okvirom interoperabilnosti, nekoliko je zemalja unaprijedilo napore u digitalizaciji, posebice s novim postupcima podnošenja zahtjeva za vizu i digitaliziranim izdavanjem boravišnih dozvola. Poboljšane IT mogućnosti olakšale su integraciju nacionalnih sustava u migracijske baze podataka EU-a.

Privlačenje i zadržavanje talenata kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada i dalje je ključni prioritet za većinu EMN članica. Mnoge su vlade uvele politike za pojednostavljenje postupaka prijema za različite radnike, osobito one visoko kvalificirane ili one u deficitarnim zanimanjima. Mjere za olakšavanje mobilnosti i boravka studenata i istraživača također su se široko provodile. Na razini EU-a, EU Talent Pool predstavljen je kao inicijativa za spajanje poslodavaca u EU-u s tražiteljima posla iz zemalja koje nisu članice EU-a, pojednostavljenje postupaka priznavanja kvalifikacija i promicanje mobilnosti studenata i tržišta rada.

Zemlje članice EMN-a nastavile su se baviti i pitanjima rasizma i diskriminacije, štiteći žrtve trgovine ljudima, maloljetnike bez pratnje i druge ranjive skupine, uključujući i LGBTIQ osobe. Obuka, podizanje svijesti, prekogranična suradnja i izmjene zakona bile su među usvojenim mjerama koje odražavaju predanost inkluzivnosti i zaštiti.

Cijelo izvješće preuzmite ovdje

Statistički aneks preuzmite ovdje

Inform preuzmite ovdje

Kratku vijest (flash) preuzmite ovdje

Dokumenti su na engleskom jeziku.

Pisane vijesti