Nova EMN studija istražuje međunarodne napore u borbi protiv trgovine ljudima

Europska migracijska mreža (EMN) objavila je studiju „Trgovina ljudima - međunarodna dimenzija“ u kojoj su opisani napori 25 zemalja članica i zemalja promatrača EMN-a u borbi protiv trgovine ljudima.  

Studija istražuje politike usklađene sa Strategijom EU-a za borbu protiv trgovine ljudima 2021-2025, a obuhvaća prevenciju, provedbu zakona, podršku žrtvama i međunarodna partnerstva. Studija ističe izazove, dobre prakse i rasprave za jačanje budućih politika.

Trgovina ljudima: složen zločin

Trgovina ljudima predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava prema međunarodnom pravu i Povelji EU-a o temeljnim pravima (članak 5.(3.)). Trgovina ljudima uključuje regrutiranje, prijevoz, transfer, skrivanje ili kontrolu pojedinaca putem prisile, obmane, zlouporabe ranjivosti ili financijskih poticaja u svrhu iskorištavanja.

Dok su mnoge žrtve trgovine ljudima unutar EU-a državljani EU-a, državljani trećih zemalja činili su 63,1% žrtava trgovine ljudima u 2022.godini, u usporedbi s otprilike 43% za razdoblje 2019.-2021. Istodobno, mnoge žrtve ostaju neotkrivene.

Jačanje odgovora EU-a

Prepoznajući sve veću međunarodnu dimenziju trgovine ljudima, EU je ovo pitanje odredila kao prioritet u okviru Strategije EU-a za borbu protiv trgovine ljudima 2021-2025 kako bi pojačala napore u borbi protiv trgovine ljudima izvan granica EU-a. Direktiva EU-a o borbi protiv trgovine ljudima izmijenjena je 2024. i stupila je na snagu 14. srpnja 2024. godine. Izmjenama su uvedena jača pravila za borbu protiv trgovine ljudima i pruženi su ojačani alati javnim tijelima za istragu i kazneni progon kaznenih djela trgovine ljudima. Također se pruža bolja podrška žrtvama trgovine ljudima. Na temelju Strategije i Direktive, Koordinator EU-a za borbu protiv trgovine ljudima (EU ATC) potiče koordiniran i koherentan pristup rješavanju problema trgovine ljudima.

Inicijative zemalja članica i promatrača EMN-a

Unutar ovog okvira, zemlje članice i promatračice EMN-a provele su niz mjera za rješavanje međunarodne dimenzije trgovine ljudima. Prioritetna tematska područja uključuju sprječavanje kriminala, zaštitu žrtava, koordinaciju provedbe zakona i kazneni progon počinitelja. Mnoge zemlje usredotočuju se na određene treće zemlje, regije ili migrantske skupine, što odražava prilagođene pristupe za učinkovito rješavanje rizika od trgovine ljudima.

Većinu nacionalnih mjera koje su posebno usmjerene na državljane trećih zemalja u zemljama članicama i promatračicama EMN-a provode međunarodne organizacije (prvenstveno IOM) i/ili nevladine organizacije i organizacije civilnog društva, a financirane su kombinacijom nacionalnih i EU sredstava.

Većina zemalja bavila se međunarodnom dimenzijom kao dijelom širih strategija borbe protiv trgovine ljudima, povezujući politike s naporima u području migracija, azila, upravljanja granicama i organiziranog kriminala. Iako nijedna zemlja nema namjensku politiku isključivo usmjerenu na međunarodnu dimenziju trgovine ljudima, mnoge su integrirale odgovore na trgovinu ljudima unutar postojećih nacionalnih strategija.

Operativna suradnja i strateška partnerstva

EU igra važnu ulogu u podršci zemljama članicama i promatračima EMN-a putem financiranja, operativne koordinacije i razmjene informacija, kao što je to slučaj putem Europske multidisciplinarne platforme protiv kriminalnih prijetnji (EMPACT).

Suradnju s agencijama EU istaknulo je 11 zemalja, koje su izvijestile o aktivnom sudjelovanju u inicijativama koje koordiniraju agencije EU-a poput EUROPOL-a, Frontexa i EUROJUST-a, a koje se provode u trećim zemljama.

EU je također izravno upravljala i/ili financirala programe razvojne suradnje u trećim zemljama, u skladu sa Strategijom EU-a za borbu protiv trgovine ljudima, s naglaskom na tijela za provedbu zakona i pravosuđe, ali i na digitalne i ilegalne financijske dimenzije trgovine ljudima, kao i na identifikaciju i podršku žrtvama trgovine ljudima. Nekoliko programa EU-a bavi se i krijumčarenjem migranata, problemom koji se često povezuje s trgovinom ljudima. U studenom 2023. godine Europska komisija je predstavila paket za suzbijanje krijumčarenja migranata koji se sastoji od prijedloga nove Direktive kojom se utvrđuju minimalna pravila za sprječavanje i suzbijanje olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka u EU-u te prijedloga Uredbe o jačanju policijske suradnje i uloge Europola u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. Potonja jača Europski centar protiv krijumčarenja migranata unutar Europola kako bi se izgradili daljnji kapaciteti za prekogranične istrage i krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. O oba prijedloga raspravljaju suzakonodavci.

Dobre prakse u sprječavanju i suzbijanju trgovine ljudima

Trinaest zemalja članica i promatračica EMN-a identificiralo je dobre prakse u vezi s politikama i mjerama usmjerenima na sprječavanje trgovine ljudima prema njima u trećim zemljama podrijetla i tranzita žrtava.

Devet zemalja identificiralo je mjere podizanja svijesti kao dobre prakse za sprječavanje trgovine ljudima u trećim zemljama, dok su neke zemlje ojačale svoj angažman sa zemljama podrijetla ili partnerskim zemljama. Druge su se oslanjale na projekte suradnje s organizacijama civilnog društva kako bi se pozabavile međunarodnom dimenzijom trgovine ljudima.

Zemlje su također pohvalile raspoređivanje policijskih časnika za vezu u trećim zemljama i podršku agencija EU-a za podršku pravosudnom i policijskom odgovoru.

Ključne dobre prakse u identificiranju i podršci žrtvama u trećim zemljama uključivale su suradnju s nevladinim organizacijama i aktivnosti izgradnje kapaciteta dionika. Dobre prakse uključivale su, između ostalog, mentorstvo i obuku tijela za provedbu zakona, uspostavu specijaliziranih jedinica za provedbu zakona ili sustava za pomoć, podršku i upućivanje žrtava te organizaciju aktivnosti izgradnje kapaciteta za ključne dionike.

Devet zemalja članica EMN-a, zajedno sa Srbijom i Gruzijom, uspostavilo je različite oblike strukturirane suradnje s trećim zemljama kako bi se uhvatilo u koštac s prekograničnim aspektima trgovine ljudima - kao što su bilateralni sporazumi, Memorandumi o razumijevanju, protokoli itd. Nasuprot tome, druge zemlje navele su da surađuju s trećim zemljama uglavnom na operativnoj razini, često na ad hoc osnovi. Ciljane regije uključuju Sahel, Afrički rog, Sjevernu Afriku, Istočnu Europu i Zapadni Balkan.

Iako se oblik suradnje s međunarodnim organizacijama uvelike razlikuje, međunarodne organizacije s kojima zemlje članice i promatrači EMN-a najčešće surađuju u rješavanju problema trgovine ljudima uključuju UNODC, OESS, ICMPD i IOM.

Izazovi u borbi protiv trgovine ljudima

Zemlje članice i promatračice EMN-a suočavaju se s ponavljajućim izazovima u rješavanju problema trgovine ljudima, uključujući prevenciju i smanjenje potražnje, provedbu zakona i odgovor pravosuđa, identifikaciju i podršku žrtvama te međunarodnu suradnju.

Pandemija COVID-19 povećala je ranjivost žrtava i ubrzala prelazak trgovine ljudima u digitalni prostor, što je otežalo otkrivanje i intervenciju u nekoliko zemalja.To zahtijeva razvoj novih metoda za borbu protiv trgovine ljudima u digitalnom prostoru.

Devet zemalja članica EMN-a identificiralo je izazove u sprječavanju trgovine ljudima prema zemljama članicama i promatračicama EMN-a, posebno u trećim zemljama podrijetla i tranzita (potencijalnih) žrtava. Više od polovice njih navelo je nisku razinu povjerenja i/ili kulturne razlike s trećim zemljama kao izazov. Ti čimbenici ometali su zajedničko djelovanje, poput dijeljenja informacija i resursa za borbu protiv trgovine ljudima.

Jačanje međunarodnih odgovora

Zemlje članice i promatračice EMN-a prepoznale su potrebu za jačanjem identifikacije i zaštite žrtava, također putem financijskih istraga, digitalnog praćenja i odgovora na iskorištavanje rada. Ostali institucionalni izazovi uključuju potrebu za pojačanom suradnjom s određenim trećim zemljama i dodatnom izgradnjom kapaciteta nadležnih tijela.

Nekoliko zemalja trenutno raspravlja o tome kako bi buduće politike mogle odgovoriti na te potrebe. Krajem 2023. godine, nekoliko zemalja članica i promatrača EMN-a preispitivalo je ili uspostavljalo svoje nacionalne strategije za borbu protiv trgovine ljudima, uključujući mjere za jačanje međunarodne suradnje. Neke zemlje procjenjuju sporazume s trećim zemljama kako bi ojačale suradnju s trećim zemljama podrijetla i tranzita žrtava.

Studiju preuzmite ovdje.

Informacijski letak preuzmite ovdje.

Kratku informaciju o studiji preuzmite ovdje.
 

Pisane vijesti