Održana nacionalna konferencija EMN NCP Hrvatske "Žene u migracijama"

U nekim europskim zemljama udio žena među migrantima je visok. Žene migriraju u Europu iz raznih razloga te čine više od polovice svih migranata u zemljama OECD-a i EU-a. Uloga žena migrantica vrlo je važna u kontekstu integracije – ne samo njihove vlastite, već i integracije članova njihovih obitelji. Nedavni događaji u Ukrajini potaknuli su još više rasprave o integraciji žena migrantica. Više od šest milijuna Ukrajinaca napustilo je svoju zemlju od početka rata 24. veljače, a većina tih izbjeglica su žene i djeca. 

Cilj konferencije je bio dodatno podići svijest o ženama u migracijama i njihovoj ulozi u integraciji u novo društvo,  izazovima s kojima se susreću, predstaviti EU okvir te nacionalne politike i strategije država članica u području integracije žena migrantica, razmijeniti ideje i dobre prakse te dodatno naglasiti, kroz svjedočanstva samih žena migrantica, aktivnu ulogu koju bi trebale imati u procesima stvaranja politika i donošenja odluka, kako bi se omogućilo njihovo uspješnije i ravnopravnije uključivanje u društvo. 

Pozdravni govor održala je koordinatorica EMN Hrvatska, gđa Ivana Perlić Glamočak, koja je sudionike upoznala s organizacijom i radom Europske migracijske mreže te radom EMN Hrvatska, koje je od 1. siječnja 2019. godine ponovno preuzelo Ministarstvo unutarnjih poslova. 
 

Uvodni govor održao je državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova, g. Žarko Katić koji je naglasio važnost rasprave na temu migracija, osobito na temu žena u migracijama. Inicijativa da se održi konferencija u cijelosti posvećena ženama u migracijama potaknuta je iz nekoliko razloga. U većini europskih zemalja udio žena među migrantima je visok, dok je u drugima nešto niži. Žene migriraju u Europu iz različitih razloga, no, što doista znamo o tim ženama u pokretu. „Migracije su izuzetno kompleksni fenomen na globalnoj razini uvjetovan socijalno-ekonomskim faktorima, sigurnosnim uvjetima, ali i osobnim iskustvima migranata koji kreću na opasan put u nepoznato uz pomoć razgranatih krijumčarskih mreža, u potrazi za boljim životnim uvjetima i mogućnostima”, naglasio je državni tajnik g. Katić te dodao, “Iako su žene migrantice velika i raznolika skupina, njihov je potencijal često nedovoljno iskorišten i zanemaren u migracijskim tokovima, dok su izazovi s kojima se susreću podcijenjeni i nedovoljno prepoznati.” Istaknuo je da proces rada sa ženama migranticama te njihov aktivni angažman u procesu uključivanja u društvo mora započeti u što ranijim fazama njihovog dolaska u Republiku Hrvatsku, pri čemu je presudno osigurati učenje jezika radi uspješnijeg uključivanja u gospodarski, kulturni i društveni život. Poseban naglasak stavljen je na informativne kampanje kojima se osnažuje položaj žena migrantica u društvu, privatnom i javnom sektoru. Uključivanje na tržište rada također je presudan dio sveobuhvatnog procesa osnaživanja žena migrantica i njihove uspješne integracije. Na kraju je državni tajnik g. Katić svim sudionicima uputio poruku s nadom u nastavak aktivnosti i zajedničkih napora u osnaživanju žena u migracijama i njihovog uspješnijeg uključenja u hrvatsko društvo. 

U sklopu Konferencije su kroz tri panela održana brojna izlaganja, od žena koje su uključene u stvaranje migracijskih politika do samih žena migrantica, koje su dale osvrt na temu osnaživanja žena u migracijama i njihovog uspješnijeg uključivanja u društvo. Tako su u panelu „Žene u pokretu-Žene migrantice u EU“ sudjelovale gđa Bahrija Sejfić (Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske), gđa Simona Ardovino (Europska komisija), gđa Karolina Marcjanik (Agencija Europske unije za azil), gđa Anna Rich (UNHCR u Hrvatskoj) i gđa Suzana Borko (Hrvatski Caritas). 

Iako su nacionalne vlade država članica odgovorne za stvaranje i provedbu integracijskih politika, Europska unija ima ključnu ulogu u potpori svojim državama članicama. U panelu „Fokus na integraciju žena migrantica; EU okvir i nacionalne politike i strategije država članica“, o provedbi Akcijskog plana Europske komisije za integraciju uključivanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine i EMN studiji „Integracija žena migrantica u EU: politike i mjere“, čija se objava očekuje u 2022. godini, govorio je g. Magnus Ovilius (Europska komisija). Primjere nacionalnih politika i strategija u području integracije usmjerenih prema ženama migrantica dali su gđa Marianne Höhl (Austrija) i gđa Christine Mühlbach (Njemačka) s projektom „Strong in workplace“, a primjere izuzetno dobre prakse projekata sa sudionicima su podijelili i gđa Ayten Pacariz i Asha Osman, s projektom „Nachbarinnen in Wien“, gđa Simony Papakosta (Cipar) s projektom „Limassol: one city; the whole world“ te predstavnik Grada Osijeka, g. Romano Kristić, koji je sudionike upoznao s aktivnostima Grada Osijeka u području integracije. Gđa Mathilde Mandonnet (Francuska) također se osvrnula na nacionalnu francusku strategiju u području integracije žena. 

Treći panel „Tko su žene u pokretu? Iskustva žena migrantica u Hrvatskoj“ dao je priliku ženama migranticama u Republici Hrvatskoj da upoznaju javnost s iskustvima, izazovima s kojima se susreću, očekivanjima koje imaju te prijedlozima potreba i aktivnosti koje bi omogućile uspješnije i ravnopravnije uključivanje u hrvatsko društvo. 

Završni govor održao je državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, g. Ivan Vidiš u kojem je, između ostalog, stavio naglasak na pravovremeno pružanje svih informacija osobama koje dolaze u Republiku Hrvatsku. „Najbitnije od svega je za osobu koja dođe u Hrvatsku da dobije cijeli paket informacija. U Hrvatskoj, i u bilo kojoj drugoj državi, vrlo je teško znati na koji način kontaktirati odgovarajuće institucije i kako pronaći jasne informacije, i to na jeziku kojeg stranac razumije.” Istaknuo je i važnost dugoročne integracije koja se postiže pronalaženjem radnog mjesta koji odgovara kvalifikacijama stranca koji dolazi u Republiku Hrvatsku. Zbog toga Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ulaže velike napore u olakšavanju procedure nostrifikacije diploma, te omoguće svima kvalitetne tečajeve hrvatskog jezika.

Konferencija je okupila brojne sudionike uživo, ali i online, među kojima su bili predstavnici ministarstava i drugih relevantnih tijela države uprave, akademske zajednice, predstavnike međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija, stručnjake i sudionike iz drugih država članica te je pružila priliku saznati konkretne i izazove s kojima se susreću žene migrantice u Republici Hrvatskoj te upoznati politike, konkretne projekte i aktivnosti u području integracije koji su ciljano usmjereni prema ženama migranticama.   

Konferencija je bila medijski popraćena, te je objavljen prilog koji je emitiran u središnjem informativnom dnevniku Hrvatske radiotelevizije, 23. lipnja 2022. godine. Preko poveznice možete pogledati prilog.
 

Za više informacija obratite se na emn@mup.hr.