Objavljena dva nova informacijska letka na temu privremene zaštite

Slika /vijesti/TPD2_Image_Post_Linkedin.jpg

Novi informacijski letci daju informacije o smještaju, stanovanju i pristupu uslugama za osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita

Većina država članica ima dostupne različite oblike smještaja za raseljene osobe iz Ukrajine, a to su prihvatni centri, hoteli, hosteli koji se uglavnom koriste u hitnim slučajevima, te privatna kućanstva. Privatna kućanstva su imala vrlo važnu ulogu u odgovoru na potrebe za smještajem raseljenih osoba, posebno zato što su stambeni kapaciteti mnogih država članica ograničeni.

Članak 13. stavak 1. Direktive o privremenoj zaštiti propisuje da države članice osobama koje imaju odobrenu privremenu zaštitu moraju osigurati pristup primjerenom smještaju ili da dobiju sredstva kako bi si osigurale smještaj. Trajanje i iznos ove financijske potpore razlikuje se od jedne do druge države članice, ali općenito se temelji na broju smještenih osoba i uključuje niže stope za djecu. Novčana naknada dodjeljuje se izravno korisnicima privremene zaštite ako ne žive u prihvatnim centrima, lokalnim i općinskim ustanovama ili privatnim kućanstvima u kojima su korisnici.

Omogućavanje pristupa radu osobama s odobrenom privremenom zaštitom utvrđeno je kao prioritet, a nekoliko država članica ponudilo je širok raspon usluga uključujući savjetovanje, tečajeve jezika, strukovnu obuku i brigu o djeci. Usporedno s tim, promovirane su i usluge za provjeru i priznavanje vještina, jer se one smatraju ključnima za povećanje mogućnosti zapošljavanja. Pokrenute su usluge prevođenja, informativne kampanje i portali za traženje posla kako za korisnike privremene zaštite tako i za poslodavce.

Članak 14. stavak 1. Direktive o privremenoj zaštiti zahtijeva od država članica da svim osobama mlađim od 18 godina koje imaju pravo na privremenu zaštitu omoguće pristup obrazovnom sustavu pod istim uvjetima kao i svojim državljanima. Kako bi to osigurale, mnoge su države članice dodijelile sredstva za otvaranje dodatnih razreda i pokrenule mjere potpore integraciji poput dopunskih tečajeva jezika. Poseban naglasak stavljen je i na pojednostavljenje procesa pristupa školama, posebice u slučaju nedostatka dokumenata koji potvrđuju stupanj i vrstu obrazovanja. Pristup institucijama višeg obrazovanja, kao što su sveučilišta, nije zajamčen u većini država članica, uglavnom zato što proces upisa vode sama sveučilišta. Neke zemlje, međutim, odobravaju financiranje na određeno razdoblje ili oslobađaju od plaćanja školarine.

Pristup zdravstvenom sustavu, koji je zajamčen člankom 13. stavkom 2. Direktive o privremenoj zaštiti, također je od ključne važnosti. U nekoliko država članica korisnici privremene zaštite imaju potpuni pristup javnom zdravstvenom sustavu pod jednakim uvjetima kao i državljani. U drugima imaju pristup hitnoj medicinskoj pomoći. Ponekad zdravstveno osiguranje može varirati ovisno o razini doprinosa nacionalnom zdravstvenom programu. Sve države članice koje su odgovorile izvijestile su da su korisnici privremene zaštite dobili pristup zaštiti mentalnog zdravlja.

Informacijske letke možete pročitati na sljedećim linkovima:

Smještaj

Pristup uslugama

Pisane vijesti